Može li se izbjeći energetska oporaba nereciklabilnog otpada?
Može li se izbjeći energetska oporaba nereciklabilnog otpada?
  26.03.2020  |  14:40
Vrijeme čitanja: 5 min
Tradicionalno u Poreču, u jesen 2020. godine održat će se Međunarodna konferencija o zaštiti okoliša s glavnom temom „Energetska oporaba - nužna karika cjelovitog sustava gospodarenja otpadom“. Organizatorima Konferencije Poreč 2020. neusporedivo je bilo lakše odabrati teme odvojenog prikupljanja, kompostiranja, recikliranja i ponovne uporabe otpada, koje su već redovito teme brojnih skupova, no ključno je suočavanje s konkretnim problemom nerazumijevanja energetske oporabe kao dijela cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Za javnost RH (i Sovenije) naročito je bitno spoznati održivu ulogu termičke obrade. Austrijska iskustva pritom mogu pomoći

Konferencija u organizaciji časopisa Tehnoeko - Poreč 2020. održat će se polovicom godine, tijekom koje prema aktualnom Planu gospodarenju otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. (Plan), Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) treba donijeti odluku o energetskoj oporabi za sljedeće plansko razdoblje. U cilju da se pomogne MZOE u donošenju odluke, na Konferenciji će se analizirati iskustva i spoznaje uglednih stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije i Austrije glede termičke oporabe nereciklabilnog otpada. U pripremi Konferencije u Poreču 2020. u nastavku se ističu neke aktualne dileme.

1. Dilema – mišljenje stručnjaka

Na kraju prethodne Tehnoeko Konferencije u Poreču 2019. provedena je anketa među prisutnim stručnjacima, a na pitanja vezana uz energijsku oporabu pridobiveni su sljedeći odgovori:

a) Odgoda odluke o energetskoj oporabi za sljedeće plansko razdoblje je:

  • nerazumno bježanje od problema 87,5%
  • razumno rješenje za povećanje recikliranja 12,8%.

b) Zašto se u javnosti stvara tako veliki otpor energetskoj oporabi? Zbog:

  • nedovoljne edukacije i komunikacije 64,1%
  • velike ugroze okoliša i zdravlja ljudi 2,6%
  • nedostatka stručnog odgovora na 33,3% probleme odlaganja

c) Treba li energetsku oporabu nereciklabilnog otpada u RH zabraniti:

  • DA 7,5%
  • NE 92,5%.

Činjenica je da aktualni Plan gospodarenja otpadom RH izrijekom odgađa odluku o termičkoj oporabi otpada. Stručnjaci su velikom većinom (87,5%) ocijenili da u osnovi odgađanje odluke o projektima termičke obrade je bježanje od problema i izravno podržavanje odlaganja otpada.

Odgovori stručnjaka također su ukazali da se otpor najglasnijeg dijela javnosti energijskoj obradi temelji na nedovoljnoj edukaciji i komunikaciji (64,1%). Ocijenjeno je da u RH nema dovoljno popularno znanstvenih analiza o opasnostima odlaganja otpada (33,3%). Hrvatska je jednostavno prihvatila odlaganje kao neizbježnu kariku zbrinjavanja otpada. Odlaganje je sigurno najjeftiniji način zbrinjavanja otpada, te je za JLS (jedinice lokalne samouprave) najjednostavnije i najpovoljnije rješenje. Sanacije smetlišta odnosno neuređenih odlagališta financira nacionalni fond, te općinama i gradovima ne stvara dodatne troškove. S druge strane, vrlo rijetke su stručne analize koje ukazuju da je sanacija smetlišta neusporedivo skuplja i za zdravlje ljudi najrizičnija tehnika zbrinjavanja otpada. Do sada je, prije gotovo trideset godina, na hrvatskom jeziku objavljena samo jedna knjiga o rizicima odlaganja, koji se ni najsuvremenijim tehničkim mjerama ne mogu izbjeći.

2. Dilema – mišljenje javnosti

Najglasniji dio javnosti u RH već je trideset godina uporno protiv termičke obrade i/ili oporabe otpada. Takvi javni prosvjedi u RH uz golemu pozornost u medijima traju čitavo to razdoblje. U konačnici, RH se nakon trideset godina izbjegavanja termičke obrade nalazi među EU zemljama koje prednjače u odlaganju otpada. Pored toga je činjenica da izbjegavanje termičke obrade nije u RH pomoglo u razvitku recikliranja i kompostiranja. Konkretno, Hrvatska ima samo desetak umjesto stotinu i više lokalno orijentiranih kompostana.

Međutim, te spoznaje za brojne koji imaju priliku istupati u javnost u RH to i nije osobiti problem. Povremeno se tek u medijima pojave informacije da će zbog velike stope odlaganja, RH morati platiti penale EU. Potom se javnost informira da to neće biti odmah, već tek 2023. godine, a vjerojatno i kasnije. Gotovo nikada se ne objavljuju podaci da odloženi otpad izravno ugrožava okoliš i naročito zdravlje ljudi. Mediji i osobito političari vole isticati da je Hrvatska među zemljama koje imaju najveće zalihe pitke vode. Zanemaruje se činjenica da odlaganjem otpada svakim danom u RH sve više se ugrožava zalihe pitke vode, to najvrjednije nacionalno blago.

U medijima se vrlo rijetko objavljuju mišljenja stručnjaka. Pozornost medija usmjerena je na unaprijed pripremljene javne prosvjede. Također bez pozornosti ostaju anketna mišljenja javnosti o termičkoj obradi. Primjerice početkom milenija provedena je anketa među građanima Zagreba, koji su velikom većinom ( > 70%) kao prioritetan projekt za grad Zagreb odabrali TE-TO na otpad. Činjenica je da su u RH neki stručnjaci sustavno protiv termičke obrade i upravo samo oni se nalaze (pozvani ili nepozvani) na prosvjednim skupovima.

Europska iskustva pokazuju da spaljivanje otpada nije konkurencija odvojenom sakupljanju i recikliranju otpada. Dapače, termička obrada provedena prema stanju tehnike sinergijski pridonosi razvitku ponovne uporabe i recikliranju otpada. Kolega iz Austrije (M. Steiner) nedavno je na pitanje što javnost Austrije misli o spaljivanju otpada odgovorio: „To uopće nije javna tema“. Ostaje otvoreno pitanje zašto su sindromi NIMBY i NIMET prisutni u RH?

3. Dilema, EU - RH

Legislativa EU nije zabranila termičku energijsku oporabu. Termička obrada je sastavni dio gospodarenje biološkim toksičnim otpadom. Suvremene spalionice imaju izvanredno učinkovita postrojenja za pročišćavanje dimnih plinova. Propisi koji određuju maksimalne koncentracije plinovitih tvari iz spalionice nisu se mijenjali trideset godina. U EU i RH 2017. godine donesene su odluke izravno vezane uz energetsku oporabu.

  • EU - Uloga proizvodnje energije iz otpada u kružnom gospodarenju otpadom:

    „Procesi proizvodnje energije iz otpada mogu imati važnu ulogu u prijelazu na kružno gospodarstvo uz uvjet da se upotrebljava EU hijerarhija i da se donesenim odlukama ne priječi provedba prioritetnih razina: sprječavanja nastanka, ponovna oporaba i recikliranje.“
  • RH - Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022.:

    - 4. „… u smislu planiranja u dokumentima prostornog uređenja (lokacije) građevina državnog značaja su: CGO, spalionica otpada, odlagalište opasnog otpada.“

    - 1.4.6. „Planiranje energetske oporabe otpada: Analiza i ocjenu potrebe za energetskom oporabom otpada u sljedećem planskom razdoblju. (Kod toga treba uzeti u obzir mjeru 3.1. analiza postojećih i potrebnih kapaciteta za obradu opasnog otpada.“

    Nositelj: MZOEU, Rok: 2020.

4. Dilema, Zagreb – Beč

Beč prema stopi odvojeno sakupljenih 5 frakcija komunalnog otpada nalazi se među četiri najbolje metropole EU 28 zemalja. Istovremeno Beč već gotovo pedeset godina spaljuje nereciklabilni dio otpada. Trenutno Beč ima 4 (5) spalionice odnosno ENO (Energane na otpad). Sve spalionice grada Beča su povezane sa sustavom daljinskog grijanja/hlađenja stanova i poslovnih prostora. Beč tako dokazuje da je termička energetska oporaba neizbježna karika cjelovitog sustava gospodarenja otpadom odnosno kružnog gospodarenja otpadom. Čak 4 od 5 postrojenja za termičku oporabu otpada grad Beč je obnovio tijekom posljednjih trideset godina, dok je Zagreb bio neodlučan. U isto vrijeme u Beču se termički obradio i zbrinuo opasni otpad iz Hrvatske, a također u energanama na otpad grada Beča termički se oporabio otpad iz Ljubljane (koja se i u Hrvatskoj često ističe kao primjer kružnog gospodarenja komunalnim otpadom).

S druge strane Zagreb (po broju stanovnika dvostruko manji od Beča) nema energanu na otpad. Zagreb je godinama planirao izgradnju jedne spalionice, a posljednjih godina pod pritiskom MZOEU i dijela javnosti odlučio je odustati od postrojenja za termičku obradu nereciklabilnog otpada. Ostaje otvoreno pitanje zašto je prosječni životni vijek u Zagrebu kraći od onog u Beču, a Zagreb nema nijednu spalionicu. Izvrstan primjer stručnog i odgovornog pristupa termičkoj oporabi komunalnog otpada u Beču je spalionica odnosno ENO - energana na otpad Spittelau.

Jedna od četiri (odnosno pet) spalionica MKO u gradu Beču je MVA Spittelau, koja je smještena u središnjem dijelu (odmah uz Gürtel, jednu od glavnih prometnica). Godišnji kapacitet MVA Spittelau je 250.000 tona godišnje, a proizvedena energija je dostatna za daljinsko grijanje/klimatizaciju 60.000 kućanstva i 40.000 kućanstva opskrbiti električnom energijom. Pored toga se reciklira oko 6.000 tona željeznih materijala. Vozeći se kroz trg koji se nalazi u blizini MVA Spittelau može se uočiti svijetleći pano na kojem se 24 sata prezentira građanima visina trenutnih i graničnih vrijednosti emisija dimnih plinova.

MVA Spittelau je izgrađena 1969. godine, ali je zbog požara morala biti zatvorena 1987. godine. Izgorjelo je postrojenje za pročišćavanje dimnih plinova izrađeno iz plastike, koji je izgradio najjeftiniji ponuditelj. Nakon požara Beč je odlučio tu veliku spalionicu tehnički i estetski modernizirati. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća MVA Spittelau je ponovo proradila i u to vrijeme bila jedna od tehnički najboljih postrojenja za termičku obradu ostatnog (nereciklabilnog) komunalnog otpada. Tek nešto kasnije u Zagrebu za razliku od Beča, makar nije opožareno postrojenje, već samo ulazno skladište, PUTO je zatvoren i likvidiran.

MVA Spittelau vrhunski je estetski oblikovana. Autor estetskog dizajna je ugledni austrijski slikar, grafičar i arhitekta Friedrich Hundertwasser (1928. – 2000., Beč), čiji roditelji su bili Česi (Stovode). Kao dijete se kupao u Kaštelima. Bio je veliki zagovornik ekologija. Pristao dizajnirati građevinu obnovljene MVA Spittelau tek kada je spoznao da je termička energijska oporaba doprinos zaštiti okoliša i posebno zdravlja ljudi. Od 1992. godine MVA Spittelau uspješno radi. Zanimljivo je da su Japanci izgradili potpuno istu spalionicu.

 

Napišite svoj komentar

Da boste lahko napisali komentar, se morate prijaviti.
Čitajte više
Tehnoeko
Ekologija
Ekologija reciklažno dvorište Solin: S divljih deponija uklonjeno više od sto tona otpada

U Solinu se uskoro otvara i novo moderno reciklažno dvorište u koje je uloženo oko 4 milijuna kuna, od čega je 3,3 milijuna iz...

Tehnoeko
Novosti
Novosti projekti Predstavljena druga generacija EIT Climate-KIC Croatia akceleratora

EIT Climate-KIC je najveći europski program za akceleriranje startupova koji razvijaju rješenja s pozitivni utjecajem na klimatske uvjete

Tehnoeko
Novosti
Novosti europski program Predstavljena druga generacija EIT Climate-KIC Croatia akceleratora

EIT Climate-KIC je najveći europski program za akceleriranje startupova koji razvijaju rješenja s pozitivnim utjecajem na klimatske uvjete

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom recikliranje Miješana plastika je noćna mora za reciklažere

Reciklažeri upozoravaju na trend miješanja različitih materijala kako bi se kreirali novi proizvodi i ambalaža, što znatno otežava...

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom Karepovac Karepovac dobio uporabnu dozvolu

Uporabna dozvola za sanirano splitsko odlagalište otpada izdana je mjesec dana prije 22. svibnja, što je ugovoreni rok za završetak...

Tehnoeko
Ekologija
Ekologija eu sufinanciranje Otvoren program LIFE za 2020. godinu

Program LIFE je financijski instrument Europske unije kojim se potiče razvoj i provedba inovativnih odgovora na izazove povezane s...

Tehnoeko
Tehnologija
Tehnologija novi proizvod Samosterilizirajući kontejner tvrtke Kova

Reagirajući na situaciju s globalnom pandemijom koronavirusa, tvrtka Kova d.o.o. iz Mraclina kraj Velike Gorice razvila je proizvod koji...

Tehnoeko
Tehnologija
Tehnologija gašenje požara Električna vozila i što kad planu?

„Električari“ polako zauzimaju sve veći dio tržišta, sve je više poklonika struje i svakim danom je sve veći udio električne...