Gospodarenje glomaznim otpadom
Gospodarenje glomaznim otpadom
  01.07.2019  |  11:43
Vrijeme čitanja: 2 min
Glomazni odnosno kućni otpad je komunalni otpad koji se ne može (prvenstveno zbog dimenzija) prikupljati zajedno s ostalim miješanim komunalnim otpadom

Komunalne tvrtke su obvezne građanima unaprijed najaviti termine i načine prikupljanja, kao i obujam glomaznog otpada obuhvaćen ugovorenom uslugom. Načelno, građani mogu krupni otpad sami odvesti u reciklažno dvorište. U nekim jedinicama lokalne samouprave domicilno stanovništvo može krupni otpad besplatno dovesti i na odlagalište otpada.

Najvrjednije je krupni otpad predati karitativnim udrugama koje glomazni otpad renoviraju i potiču ponovno korištenje. Metalni glomazni otpad (npr. bijelu tehniku) često uz naknadu preuzimaju tvrtke za recikliranje (npr. malootkupne stanice). U RH je razvijen sustav preuzimanja dijela elektronskog i električnog otpada, kao i otpadnih automobila.

Veliki reciklabilni potencijal krupnog otpada

Do razvitka odvojenog prikupljanja PKO (posebnih kategorija otpada) glomazni otpad je s i više od 10 posto sudjelovao u količinama komunalnog otpada. U nekim općinama i gradovima RH udio krupnog otpada je smanjen na 6 posto. Otvoreno je pitanje, je li to uzrokovano odvojenim sakupljanjem nekih PKO ili nedovoljnim nadzorom toka otpada?

U Njemačkoj (oko 82 milijuna stanovnika 2018.) godišnje zbrinjavaju 6 milijuna tona miješanog glomaznog odnosno krupnog otpada. Proizlazi da svaki stanovnik Njemačke godišnje proizvede 73 kilograma miješanog glomaznog otpada, a to je oko 11 posto ukupne godišnje količine komunalnog otpada (oko 626 kilograma). 50 posto količine prikupljenog miješanog glomaznog otpada se obrađuje u postrojenjima za sortiranje i u MBO postrojenjima. Oko 45 posto je izlazni produkt tih postrojenja koji se zatim termički oporabljuje (kao GIO). Oko 45 posto ukupne količine krupnog otpada izravno se energetski oporabljuje u spalionicama i industrijskim energanama. U konačnici u Njemačkoj čak 90 posto mase glomaznog otpada se termički oporabljuje (eu-recycling 6/2016).

Njemačka spada među tri europske zemlje koje su izbjegle odlaganje neobrađenog komunalnog otpada (odlaže se manje od 1 posto mase). U cilju smanjenja odlaganja komunalnog otpada postojeći sustav gospodarenja krupnim otpadom je odigrao ključnu ulogu. Međutim, za ispunjavanje prioriteta kružnog gospodarenja otpadom to još nije dovoljno. Na to je ukazala i direktorica u BMUB (Ministarstvo zaštite okoliša, prirode i nuklearne sigurnosti) gospođa Helga Wenderburg (Kassel, 2016.):

„GIO iz sortirnica i iz MBO postrojenja sadrži još uvijek 50 posto reciklabilnih otpadnih tvari, koje treba odvojiti i materijalno iskoristiti. Od tvrtki koje gospodare otpadom se očekuje da iskoriste taj reciklabilni potencijal krupnog otpada,“

Troškovi obrade 63 eura po toni

Analiza financijske bilance gospodarenja glomaznim otpadom u Njemačkoj je negativna (T. Pretz i A. Feil iz Instituta za pripremu i recikliranje Achen). Troškovi obrade u postrojenjima su između 30 i 40 eura po toni krupnog otpada. Za zbrinjavanje ostataka treba izdvojiti još 12 eura po toni, a za zbrinjavanje 23 eura po toni. Oko 2 eura po toni je prihod od prodaje metala, a od prodaje reciklabilnih proizvoda prihoduje se 10 eura po toni. Prihodi ne mogu pokriti ukupne troškove obrade glomaznog otpada od 63 eura po toni. Principijelno vrijedi načelo, što se više sortira i reciklira negativna bilanca troškova se smanjuje. Međutim, za povećanje prihoda od prodaje reciklabilnog krupnog otpada nije bitna samo količina već posebice kakvoća sortiranih sekunardnih sirovina.

Njemačka je nedavno usvojila novelaciju Uredbe o krupnom otpadu, kojom se potiče recikliranje. Kod toga je važno uočiti da je primarni cilj smanjiti odlaganje. Nastavno se potiče sustavno povećanje recikliranja. Zahtijeva se odvojeno prikupljanje glomaznog otpada bez biootpada, otpadnog stakla i medicinskog otpada. Obvezuje se sustavno povećanje recikliranja. Prvo treba reciklirati najmanje 30 posto mase krupnog otpada, zatim dvije godine kasnije najmanje 50 posto.

U krupnom otpadu, uz metale, nalaze se različite druge reciklabilne vrste. Oko četvrtinu mase glomaznog otpada čine papiri i kartoni te različite vrste plastike (PVC, PE itd.). Primjerice, otpadni PVC se izvrsno reciklira, ali zbog sadržaja klora kod spaljivanja uzrokuje vrlo opasnu koroziju kotla (Napomena: Klor je problem kod procesa suspaljivanja u cementarama). Tekstili, drvo i sitnica su između 8 i 10 posto mase glomaznog otpada. Treba znati da je te frakcije ipak nemoguće u cijelosti reciklirati. Kod toga je vrlo važno, u želji daljnjeg razvitka kružnog gospodarstva razlikovati od „treba reciklirati“ od „je reciklabilno“.

Foto: Shutterstock.com

Napišite svoj komentar

Da boste lahko napisali komentar, se morate prijaviti.
Čitajte više
Tehnoeko
Ekologija
Ekologija stručno Električni automobili – Jesu li stvarno prijateljski za prijateljski za okoliš?

Nalazimo li se pred erom električnih automobila? Mediji euforično najavljuju da će do 2025. godine prometovati samo električna cestovna...

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom Interview Bez ZCGO-a nema cjelovitog rješenja za zagrebački otpad

Jedna od prioritetnih mjera Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. je brži razvitak održivog kružnog gospodarenja...

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom recikliranje Istraživanje: Recikliramo više kad znamo da tako nastaje novi proizvod

Poticanje ljudi da razmisle o mogućnosti transformacije otpada u novi proizvod ključ je za povećanje stope recikliranja

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom gospodarenje otpadom Virovitica dobila igralište s podlogom od recikliranih tenisica

Investitor je virovitička tvrtka za gospodarenje otpadom Flora VTC, a izvođač radova bila je tvrtka ZZ Concept iz Zagreba

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom recikliranje plastike Pennon Grupa gradi najveću tvornicu za recikliranje plastike u Velikoj Britaniji

Tvornicu za recikliranje plastike vrijednu 65 milijuna funti pogonit će 252 milijuna funti vrijedno postrojenje za proizvodnju energije iz...

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom recikliranje Otvoreno reciklažno dvorište Općine Matulji u Jurdanima

Projekt je vrijedan 5,21 milijun eura, a sufinanciran je sredstvima iz Kohezijskog fonda Europske unije s 85 posto bespovratnih sredstava

Tehnoeko
Novosti
Novosti KRUŽNA EKONOMIJA Tvornica za proizvodnju održivog zrakoplovnog goriva

KLM je prva kompanija na svijetu koja ulaže u postrojenje za proizvodnju održivog zrakoplovnog goriva – jedino takve vrste u svijetu

Tehnoeko
Ekologija
Ekologija akcija Hrvatski i slovenski ronioci čistili podmorje Savudrijske vale

U akciji je sudjelovala i IV. Međunarodna dječja ronilačka eko patrola. Osim što su pomagala u čišćenju mora, djeca su učila o...