Za aglomeraciju Sinj 378 milijuna kuna
Za aglomeraciju Sinj 378 milijuna kuna
  30.04.2019  |  14:00
Vrijeme čitanja: 2 min
Projekt Sinj provodi se na području grada Sinja te na dijelu općine Otok. Po završetku radova na sustav javne odvodnje priključit će se gotovo 9 tisuća novih korisnika

U Sinju su u četvrtak, 25. travnja, potpisani ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava i ugovor o sufinanciranju za projekt „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Sinj“.

Projekt vrijedan 378 milijuna kuna sufinancira se iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ tako da 211 milijuna kuna čine EU sredstva. U okviru operativnog programa Hrvatskoj je za vodnokomunalne projekte na raspolaganju 1,05 milijardi eura bespovratnih sredstava.

Projekt Sinj provodi se na području grada Sinja (naselja Sinj, Glavice, Suhač, Brnaze i Karakašica) te na dijelu općine Otok. Zato su, uz Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te Hrvatske vode, dio sredstava za realizaciju projekta osigurali gradovi Sinj i Trilj te Općina Otok.

Trilj i Otok su aglomeracija posebnog projekta, ali povezuju se s aglomeracijom Sinj zbog toga što će Otok koristiti zajednički pročišćivač sa Sinjem, a u sinjskom će se obrađivati mulj iz triljskog pročišćivača.

Realizacijom ovoga projekta bit će izgrađeno i rekonstruirano više od 24 km vodoopskrbne mreže, odnosno gotovo 82 km javne odvodnje. Po završetku radova na sustav javne odvodnje priključit će se gotovo 9 tisuća novih  korisnika.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisali su ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković te direktor tvrtke Vodovod i odvodnja Cetinske krajine Milan Smoljo.

U okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.- 2020.“, uz Projekt Sinj je do sada odobreno ukupno 38 projekata ukupne vrijednosti 11,5 milijardi kuna (bez PDV-a) od čega EU sufinanciranje iznosi 8,1 milijardu kuna što je više od 100 posto dostupnih sredstava za vodnokomunalne projekte. U tijeku je postupak odobravanja za još 17 projekata.

 

 

Napišite svoj komentar

Da boste lahko napisali komentar, se morate prijaviti.
Čitajte više
Tehnoeko
Ekologija
Ekologija stručno Električni automobili – Jesu li stvarno prijateljski za prijateljski za okoliš?

Nalazimo li se pred erom električnih automobila? Mediji euforično najavljuju da će do 2025. godine prometovati samo električna cestovna...

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom STRUČNO Gospodarenje glomaznim otpadom

Glomazni odnosno kućni otpad je komunalni otpad koji se ne može (prvenstveno zbog dimenzija) prikupljati zajedno s ostalim miješanim...

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom Interview Bez ZCGO-a nema cjelovitog rješenja za zagrebački otpad

Jedna od prioritetnih mjera Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. je brži razvitak održivog kružnog gospodarenja...

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom recikliranje Istraživanje: Recikliramo više kad znamo da tako nastaje novi proizvod

Poticanje ljudi da razmisle o mogućnosti transformacije otpada u novi proizvod ključ je za povećanje stope recikliranja

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom gospodarenje otpadom Virovitica dobila igralište s podlogom od recikliranih tenisica

Investitor je virovitička tvrtka za gospodarenje otpadom Flora VTC, a izvođač radova bila je tvrtka ZZ Concept iz Zagreba

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom recikliranje plastike Pennon Grupa gradi najveću tvornicu za recikliranje plastike u Velikoj Britaniji

Tvornicu za recikliranje plastike vrijednu 65 milijuna funti pogonit će 252 milijuna funti vrijedno postrojenje za proizvodnju energije iz...

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom recikliranje Otvoreno reciklažno dvorište Općine Matulji u Jurdanima

Projekt je vrijedan 5,21 milijun eura, a sufinanciran je sredstvima iz Kohezijskog fonda Europske unije s 85 posto bespovratnih sredstava

Tehnoeko
Novosti
Novosti KRUŽNA EKONOMIJA Tvornica za proizvodnju održivog zrakoplovnog goriva

KLM je prva kompanija na svijetu koja ulaže u postrojenje za proizvodnju održivog zrakoplovnog goriva – jedino takve vrste u svijetu