Odvojeno sakupljanje i recikliranje nema alternativu
Odvojeno sakupljanje i recikliranje nema alternativu
  12.03.2019  |  11:50
Vrijeme čitanja: 9 min
Moramo biti realni i svjesni da bez centara za gospodarenje otpadom i ostale infrastrukture nećemo imati održiv sustav gospodarenja otpadom

Koje glavne ciljeve je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ostvario u 2018. godini, a koje od planiranih nije ostvario i zašto?

Kada preuzmete instituciju koja na računu ima minus od oko 265 milijuna kuna i još 150 milijuna kuna računa koji trebaju doći na naplatu, a istovremeno ugovorene brojne projekte od kojih ovisi uspješna realizacija mnogih strateških ciljeva u gospodarenju otpadom i energetskoj učinkovitosti, prioritet je financijska konsolidacija i postavljanje Fonda na „zdrave temelje“ na kojima možete graditi daljnje poslovanje.

U nešto više od godinu dana izvukli smo se iz tog financijskog „gliba“ i počeli poslovati s pozitivnim predznakom na računu te sad imamo oko 630 milijuna kuna. Istina, dio minusa smo zatvorili povoljnijim kreditnim aranžmanom, no raznim informativno-edukativnim aktivnostima koje smo provodili za obveznike plaćanja uspjeli smo povećati inicijalne prihode od naknada. Međutim, nije svrha da Fond na računu gomila sredstva već da ono što uprihodimo od raznih naknada kroz javne pozive i natječaje disperziramo na jedinice lokalne samouprave, gospodarstvo i građane. Upravo smo to u prošloj godini radili pa smo imali nekoliko vrlo „atraktivnih“ natječaja za sufinanciranje kupnje električnih automobila te ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. U suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša uspjeli smo pokrenuti brojne projekte koji su za vrijeme bivšeg ministra Dobrovića stali u ladici, tu prije svega mislim na izgradnju centara za gospodarenje otpadom i sanaciju opasnog otpada koji se nalazi u jami Sovjak kod Rijeke. Zbog određenih kompleksnijih procedura koje trebamo zadovoljiti kod projekata za koja osiguravamo sredstva preko EU fondova, odužio se postupak nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, a koji smo planirali započeti krajem prošle godine. No, dokumentacija za nadmetanje je spremna i trenutno je na ex ante provjeri u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje (SAFU) tako da očekujem da ćemo vrlo brzo objaviti javnu nabavu.

Ministar zaštite okoliša i energetike najavio je 2018. kao godinu infrastrukture za gospodarenje otpadom. U kojoj je mjeri prema Vašem mišljenju taj cilj ostvaren?

Tijekom prošle godine stvorene su sve pretpostavke za izgradnju potrebne infrastrukture jer je ministar Ćorić uspio deblokirati sredstva koja su jedinicama regionalne i lokalne samouprave bila osigurana kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija za razdoblje od 2014. – 2020. To je potaknulo brojne gradove i općine da počnu ozbiljnije raditi na organiziranju sustava gospodarenja otpadom na svom području. Podsjetio bih da je do prije godinu dana tek 50-ak JLS-ova imalo planove gospodarenja otpadom, a danas su te planove donijeli gotovo svi. U prošloj godini Ministarstvo je objavilo javne pozive za izgradnju reciklažnih dvorišta, provedbu edukativnih aktivnosti, potpisani su ugovori za projektnu dokumentaciju za izgradnju centara za gospodarenje otpadom za Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku županiju te onaj za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Prije par dana u Splitu je potpisan i ugovor za CGO Lećevicu. Spomenuo sam već nabavu spremnika i sanaciju Sovjaka. Završena su i javna savjetovanja u svezi objave javnih poziva za izgradnju i opremanje sortirnica i kompostana. Sve u svemu, prošla godina je bila godina u kojoj su stvorene sve pretpostavke za sufinanciranje infrastrukture, a ova i sljedeća godina bit će godine velikih radova na objektima koji su potrebni za da bi se uspostavio cjeloviti sustav gospodarenja otpadom.

U radu FZOEU, koliki dio aktivnosti je vezan uz otpad koji je središnji problem u zaštiti okoliša, te koliki je udio prihoda i rashoda Fonda vezan uz otpad?

Planirani budžet Fonda za ovu godinu je oko 1,7 milijardi kuna. Dio sredstava planiranih za programe zaštite okoliša ide na projekte sanacije odlagališta otpada te izgradnju centara za gospodarenje otpadom. U ovoj godini planirali smo i dio sredstava za sanaciju bala u Varaždinu. Cijeli sustav organizacije gospodarenja posebnih kategorija otpada financira se također iz namjenskih naknada koje plaćaju svi oni koji takve proizvode stavljaju na tržište RH. Na godišnjoj bazi prihodi i rashodi za organizaciju tog sustava kreću se oko 780 milijuna kuna. Fond također značajna sredstva koja ostvaruje od prodaje emisijskih jedinica daje kao dio nacionalne komponente u projektima koji se financiraju iz OPKK-a, kao i za druge projekte u području zaštite okoliša (otpad i klima) i prirode te u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Zašto kasni provedba nadmetanja za pojedine projekte FZOEU?

Već sam se referirao na razloge zbog kojih kasni nabava spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Radi se o vrlo kompleksnoj nabavi, trebamo dobro paziti da je sve odrađeno po EU procedurama. Ovo kašnjenje ne ovisi isključivo o Fondu već i o drugim institucijama koje su uključene u pripremu i provedbu EU projekata. Ne želimo napraviti grešku u koracima, stoga smo pažljivi i oprezni, budući se radi o investiciji od gotovo 50 milijuna eura i ne želimo riskirati da zbog neke pogreške dobijemo financijsku korekciju.

Kakvo je vaše mišljenje o prioritetu odvojenog sakupljanja otpada (Plan RH 2017. – 2022.) i o prioritetu recikliranja komunalnog otpada (ZOGO, EU)?

Odgovorno i učinkovito gospodarenje otpadom nametnulo se kao globalno civilizacijsko pitanje te je ono, uz klimatske promjene, tema političkih agenda ne samo na nivou Europske unije nego i na svjetskoj razini. Europa je predvodnica u borbi za ublažavanje klimatskih promjena te nove okolišne direktive idu u pravcu da se otpad u što većoj mjeri koristi kao sirovina. I Hrvatska svoj sustav gospodarenja otpadom gradi na kružnoj ekonomiji i prioriteti su što veći postotak razvrstavanja i recikliranja otpada. Uz to treba poticati i mjere sprječavanja nastanka te ponovnu uporabu starih stvari. Planom gospodarenja otpadom zacrtali smo si ambiciozne ciljeve i svi skupa od državne do lokalne razine trebamo ozbiljno i dosljedno raditi na njihovom ostvarenju. Uz dobro posloženu zakonsku regulativu i osiguravanje potrebne infrastrukture, kontinuirana edukacija građana te poticanje na promjene ponašanja u svezi odvojenog prikupljanja otpada preduvjet su da bi se to i postiglo. Odvojeno sakupljanje i recikliranje nema alternativu, svi zajedno moramo raditi na tome.

Zašto Hrvatska kasni s povlačenjem EU sredstava?

Ne kasne svi segmenti Operativnog programa s povlačenjem sredstava. Naprotiv, u nekima, poput projekata energetske učinkovitosti u zgradarstvu, ugovorili smo sva raspoloživa sredstva te se pregovara da se osiguraju i dodatna. No, istina, ne možemo biti zadovoljni s povlačenjem novca za izgradnju centara za gospodarenje otpadom, ali razlog za to leži u „utopijskoj“ politici bivšeg MOST-ovog ministra Dobrovića koji je te investicije zaustavio jer se zalagao za „Zero waste“ koncept. Taj koncept je dobar kad već imate posložene sve faze sustava. Svi bi mi željeli društvo „bez otpada“ međutim moramo biti realni i svjesni da bez centara za gospodarenje otpadom i ostale infrastrukture kao što su sortirnice, kompostane, objekti za oporabu otpada, nećemo imati održiv sustav gospodarenja otpadom. Znači moramo djelovati cjelovito. Dosad smo uspjeli izgraditi dva centra, Marišćinu u Primorsko-goranskoj županiji i Kaštijun u Istri. Iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija možemo ugovarati projekte do konca 2020. godine, a još sljedeće tri godine nakon toga možemo povlačiti sredstva za njihovu realizaciju. Neki centri, primjerice Bikarac u Šibensko-kninskoj i Biljane Donje u Zadarskoj županiji, bi trebali biti gotovi prije, dok će oni centri koji su sad u fazi izrade projektne dokumentacije vjerojatno biti u funkciji do 2023. godine. Kasnimo, ali ako se požurimo, stignemo se još uvijek financijski uklopiti u EU sufinanciranje. To je prioritet jer će sljedeći operativni program prednost dati projektima vezanim za klimatske promjene. Naš cilj je maksimalno iskoristiti 475 milijuna eura, koliko sad za projekte gospodarenja otpadom imamo na raspolaganju.

Što je rješenje za probleme s kojima se susreću dva izgrađena ŽCGO Mariščina i Kaštijun?

Ne bih rekao da su ova dva centra problematična. Izgrađena su po svim pravilima struke te obrađuju otpad. Pitanje izlazne kvalitete goriva iz otpada je pitanje optimiziranja tehnološkog procesa, ali i uspostave odvojenog prikupljanja otpada koje još do kraja nije zaživjelo. Kvaliteta obrađenih frakcija ovisi o kvaliteti otpada koji ulazi u proces obrade. Na žalost, priprema velikih projekata kao što su Marišćina i Kaštijun traju jako dugo, sedam, osam godina, što je predugo. Studija izvodljivosti radi se na početku projekta prema globalnoj gospodarskoj situaciji u trenutku izrade. Kada su se planirali ovi projekti cijena nafte bila je vrlo visoka, a gorivo iz otpada imalo je pozitivnu vrijednost. Danas, gotovo 15 godina nakon toga, situacija je obrnuta, gorivo iz otpada ima negativnu vrijednost, stoga naše aktivnosti moramo usmjeriti prema rješavanju ove problematike. Jedno od rješenja je svakako izgradnja energane na gorivo iz otpada u sklopu centara.

Što Fond čini kako se u gradnji novih Centara za gospodarenje otpadom ne bi ponovile greške?

Fond nema nadležnost da utječe na odabir tehnologije koja će se koristiti u nekom centru. Isključivo i samo investitor, temeljem rezultata studije izvodljivosti, odabire tehnologiju. Nakon što se tehnologija sagleda s ekonomskih i ekoloških aspekata, dodatno se provjerava i optimizira od strane EU konzultanata. Moramo vjerovati struci da će odabrati najbolje u datom trenutku.

Kakav je vaš stav oko povećanja kapaciteta energetske oporabe (izgradnje spalionica)?

Zemlje koje već desetljećima imaju organizirano i ustrojeno gospodarenje komunalnim otpadom, poput Danske, Austrije, Njemačke, ne zaziru od termičke obrade otpada. Prošle godine sam bio u Kopenhagenu i vodili su nas u obilazak energane otpada koja se nalazi gotovo u samom centru grada, a na krovu te zgrade je skijalište. Međutim, kod nas je društvena klima u pogledu takvih projekata izrazito negativna, a NIMBY efekt („ne u mom dvorištu“) u nekim sredinama imamo i kod izgradnje reciklažnog dvorišta. Te reakcije su nekad ishitrene i često uvjetovane nečijim političkim interesima, a bez ikakvog stručno-znanstvenog utemeljenja. Mišljenja sam da sustav gospodarenja otpadom mora prije svega biti cjelovit. Kad to kažem tada mislim da u sustavu svi elementi hijerarhije gospodarenja otpadom moraju biti zastupljeni te da se treba poštivati red prvenstva u toj hijerarhiji, no to ne znači da bi iz cijelog sustava trebali a priori isključivati energetsku oporabu. Naravno, uz uvjet da se radi o maksimalno sigurnoj tehnologiji koja nije štetna za okoliš.

Europska unija je upozorila da za mnoge vrste ambalaže u Hrvatskoj nije uvedena naknada za gospodarenje ambalažnim otpadom. Je li to prioritetna obveza?

Europska komisija uputila je Hrvatskoj, ali i inim drugim zemljama Unije, tzv. rano upozorenje, no ono se, što se nas tiče, prvenstveno odnosi na problematiku gospodarenja komunalnim otpadom. U Hrvatskoj već više od 12 godina postoji depozitni sustav povratne naknade kod PET i AL/FE ambalaže koji i Europa promovira u svojim novim direktivama o plastičnom otpadu. Analize su pokazale da takav sustav daje najbolje rezultate, čemu u prilog ide i naš primjer. Ovako organiziran sustav osigurava visoku stopu prikupljanja, ali i kvalitetnu sirovinu koja se dalje može koristiti u proizvodnji. Ipak, svjesni smo da sustav u određenim segmentima treba unaprijediti, a tu mislim da ga treba u što većoj mjeri automatizirati kako se ambalaža u trgovinama više ne bi prihvaćala i brojala manualno nego strojno. To bi dovelo do racionalizacije troškova, ali i mogućnosti da se gospodarstvu smanje naknade.

Postoji li procjena mogućnosti hrvatskog gospodarstva u projektima gospodarenja otpadom?

Neke konkretne brojke teško je dati. Međutim, mogućnosti gospodarstva mogu se sagledati s dva aspekta. Prvi aspekt svakako je područje uspostave odvojenog prikupljanja otpada koje će svakako generirati otvaranje novih radnih mjesta. S druge strane u Hrvatskoj već postoje kapaciteti za oporabu raznih vrsta posebnih kategorija otpada, no postoji još puno potencijala za nove poslovne prilike i ulaganja u tržište sekundarnih sirovina. Europska komisija predstavila je strategiju za plastiku kojom se pojačavaju napori za boljom i održivijom proizvodnjom, upotrebom i reciklažom plastike. U svim segmentima se nastoji ići prema kružnom i resursno učinkovitom gospodarstvu. Ključ uspjeha su i inovacije koje treba poticati a za to su, osim nacionalnih sredstava, dostupna i sredstva iz raznih europskih programa i fondova. Rekao bih da ekološko promišljanje budućnosti nudi vrlo opipljive poslovne prilike koje bi naši poduzetnici morali iskoristiti.

Što mislite o uključivanju privatnog sektora u sustav gospodarenja otpadom, obzirom da je sad na komunalnim poduzećima, čija je osnovna djelatnost prikupljanje i odvoz otpada, i gospodarenje?

Već imamo slučajeva da su u sustav gospodarenja otpadom, osim komunalnih društava u vlasništvu JLS-a, uključene i privatne tvrtke, odnosno koncesionari, što propisuje i Zakon o održivom gospodarenju otpadom. Također u sektoru gospodarenja posebnih kategorija otpada imamo cijeli niz tvrtki koje se bave sakupljanjem i preradom tog otpada. U projekte sanacije odlagališta i izgradnje potrebne infrastrukture za gospodarenje otpadom uključeno je puno privatnih gospodarskih subjekata specijaliziranih za poslove u području zaštite okoliša. Privatni sektor je uključen u sustav i važan je dionik kružnog gospodarenja otpadom.

Koji su glavni ciljevi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 2019. godini?

Nakon što smo konsolidirali financijsko stanje Fonda želimo nastaviti sa sufinanciranjem raznih programa zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Prioritet nam je održivi rast i kontinuitet kako bi jedinice lokalne samouprave i tvrtke mogle godišnje planirati svoja poslovanja, tj. osmišljavati projekte za koje mogu konkurirati na natječajima Fonda. Također ćemo nastaviti i s javnim pozivima koji su atraktivni građanima, poput poticaja za električne automobile i ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima. Radimo i na osmišljavanju novih programa koji će, siguran sam, biti interesantni širokom spektru naših potencijalnih korisnika. Uz to naglasak ćemo staviti i na informativno-edukativnim kampanjama jer cijeli sustav gospodarenja otpadom neće zaživjeti bez motiviranih i angažiranih građana. Dio naših aktivnosti usmjeren je i na evaluaciju, praćenje i kontrolu projekata koji se sufinanciraju iz EU fondova. Dodatno ćemo ojačati administrativne kapacitete, što je sukladno preporukama ARPA-e i Europske komisije, a sve kako bi imali maksimalnu apsorpciju EU sredstava. Djelatnici koji rade na tim projektima u 85 postotnom iznosu plaćeni su iz sredstava koja su osigurana iz EU fondova. Međutim, iz tih EU sredstava osigurava se i uredska oprema za njihov rad i drugo pa njihov angažman ne predstavlja znatan trošak u ukupnoj fondovoj administraciji. Fond je važna institucija koja je svojim financijskim ulaganjima, znanjem i iskustvom neizostavan čimbenik u ostvarivanju nacionalnih ciljeva u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.

 

Napišite svoj komentar

Da boste lahko napisali komentar, se morate prijaviti.
Čitajte više
Tehnoeko
Energetika
Energetika obnovljivi izvori energije HEP-ov projekt ZelEn privukao 130 tvrtki

Projektu kojim HEP opskrba omogućuje isporuku energije dobivene isključivo iz obnovljivih izvora nedavno se pridružila i Uniqa osiguranje

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom dobre prakse Uzorno kompostiranje gradskog biootpada

Kompost dobiven iz biootpada koristi se u bečkim parkovima, vrtovima i poljoprivredi

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom recikliranje Bečani godišnje recikliraju preko 30.000 tona stakla

U Beču se još od 1977. godine staklo odlaže u posebne kontejnere

Tehnoeko
Ekologija
Ekologija stručno Električni automobili – Jesu li stvarno prijateljski za prijateljski za okoliš?

Nalazimo li se pred erom električnih automobila? Mediji euforično najavljuju da će do 2025. godine prometovati samo električna cestovna...

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom STRUČNO Gospodarenje glomaznim otpadom

Glomazni odnosno kućni otpad je komunalni otpad koji se ne može (prvenstveno zbog dimenzija) prikupljati zajedno s ostalim miješanim...

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom Interview Bez ZCGO-a nema cjelovitog rješenja za zagrebački otpad

Jedna od prioritetnih mjera Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. je brži razvitak održivog kružnog gospodarenja...

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom recikliranje Istraživanje: Recikliramo više kad znamo da tako nastaje novi proizvod

Poticanje ljudi da razmisle o mogućnosti transformacije otpada u novi proizvod ključ je za povećanje stope recikliranja

Tehnoeko
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom gospodarenje otpadom Virovitica dobila igralište s podlogom od recikliranih tenisica

Investitor je virovitička tvrtka za gospodarenje otpadom Flora VTC, a izvođač radova bila je tvrtka ZZ Concept iz Zagreba